Skijaško trčanje

5 RAZLOGA ZAŠTO SE BAVIT SKIJAŠKIM TRČANJEM:

1. LAKO SE UČI, I MOŽE SE PRIMJENJIVATI KOD SVIH DOBNIH SKUPINA

Po strukturi gibanja, skijaško trčanje slično je pokretima koje čovjek svakodnevno koristi. Uz naizmjeničan rad ruku i nogu, kao kod običnog hodanja, kod skijaškog trčanja postoji mala razlika, dodatna komponenta: skije na nogama i štapovi u rukama.

2. FINANCIJSKI PRISTUPAČAN SVAKOM GRAĐANINU

U odnosu na alpsko skijanje, oprema je jeftinija, laganija i udobnija. Ovisno o skijalištu, skijaške karte se ne naplaćuju ili su im cijene niske.

3. MALI RIZIK OD OZLJEĐIVANJA

Brzina kretanja na skijama je mala, oprema je lagana, staza se sastoji od ravnice, uzbrdice i nizbrdice prilagođene svakom skijašu, te sve to zajedno predstavlja mali rizik od ozljeđivanja.

4. POZITIVAN UTJECAJ NA ZDRAVLJE

Aeroban sport koji u rad uključuje 90% mišića u tijelu, omogućuje pojačanu funkciju dišnih sustava, pozitivno utječe na razvoj krvožilnog sustava čovjeka, utječe na dobro raspoloženje, prevenira pretilost, te zbog komponente klizanja na skijama ne opterećuje dodatno tetive i zglobove.

5. IDEALNA TJELESNA AKTIVNOST ZA SKIDANJE VIŠKA KILOGRAMA

Odjeća je deblja, temperatura tijela se povećava i pripomaže pri skidanju viška kilograma. U samo 30 minuta bavljenja skijaškim trčanjem možete izgubiti i do 400 kcal.

Skijaško trčanje je najstarija skijaška disciplina koja je razvila iz potrebe čovjeka za lakšim kretanjem po snježnim površinama. Počeci ovoga sporta vezani su za skandinavske zemlje pa ne čudi činjenica da je skijaško trčanje kao rekreativna tjelesna aktivnost izuzetno popularna u tim zemljama. U zimskim mjesecima kada se većina ljudi zbog loših vremenskim uvjeta manje bave sportom na otvorenom, skijaško trčanje predstavlja idealnu rekreativnu tjelesnu aktivnost koja se zbog dobrog utjecaja na zdravlje i malog rizika od ozljeđivanja može primjenjivati kod svih dobnih skupina.

Prema mišljenju znanstvenika, skijaško trčanje je jedna od najboljih aerobnih tjelesnih aktivnosti (Stoggl, T., Muller, E., Lindinger, S., 2005. ) koja pozitivno utječe na razvoj krvožilnog sustava čovjeka , te istovremeno aktivira gotovo sve mišićne skupine, a zbog komponente klizanja na skijama ne predstavlja dodatno opterećenje na tetive i zglobove.( Matković, B., Matković, BR., Franjko, I., 2001. ) Fiziološki gledano, skijaško trčanje omogućuje pojačanu funkciju dišnih organa u najpovoljnijim higijenskim uvjetima.Kao natjecateljski sport pripada među najzahtjevnije sportove izdržljivosti kod kojeg je dominantni izvor aerobne energije, iako u pojedinim dijelovima utrke postoje i potrebe za anaerobnim izvorima energije. (Hallen i sur., 2007. )

Natjecanja u skijaškom trčanju obuhvaćaju veliki raspon duljina staza ( od sprinta na 1km, utrka na 2km,3km,5km,10km,15km te maratona na 30 i 50km ) koje skijaši trkači moraju savladati, ovisno o tipu natjecanja i tehnici kretanja ( klasična tehnika i tehnika slobodnim načinom-skeiting ). Današnji užurbani način života iziskuje od ljudi potrebu za kretanjem u prirodi i bavljenje sportom. Skijaško trčanje kao jedan od najzdravijih sportova pruža kompletnu sliku svega toga i pozitivno utječe na tjelesno i psihološko zdravlje , te čovjeka predstavlja idealnu tjelesnu aktivnost za rekreativno bavljenje sportom.